Spoljnotrgovinska industrija pod globalnom epidemijom: koegzistencija krize i vitalnosti
Sa makro nivoa, izvršni sastanak Državnog saveta održan 24. marta doneo je presudu da se „smanjuju nalozi za inostranu potražnju“. Sa mikro nivoa, mnogi spoljnotrgovinski proizvođači reflektuju da se usled brzih promena epidemijske situacije u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, očekivanja potrošača smanjuju, a brendovi jedan za drugim poništavaju ili smanjuju opseg spoljnotrgovinskih narudžbi, što čini spoljnu trgovinu industrija koja se upravo vratila na posao ponovo pada u tačku smrzavanja. Većina spoljnotrgovinskih preduzeća koje je Caixin intervjuisao osećala su se bespomoćno: „evropsko tržište je potpuno prestalo sa paljbom“, „tržište je veoma loše, svet se oseća paralizovano“ i „ukupna situacija može biti ozbiljnija od one 2008. godine“. Huang Wei, potpredsjednik šangajske podružnice Li & Fung Group, jedne od najvećih svjetskih kompanija za uvoz i izvoz odjeće, rekao je novinarima da su kupci otkazali narudžbe od početka marta i da su sredinom marta postali sve intenzivniji. Očekuje se da će sve više i više narudžbi biti poništeno u budućnosti: „kada brend nema povjerenja u razvoj sljedeće serije, stilovi u razvoju će se smanjiti, a velike narudžbe u proizvodnji će biti odgođene ili otkazane.
Sada se svakodnevno suočavamo s takvim problemima, a učestalost će biti sve veća i veća.” “Prije nekog vremena su nas pozivali da isporučimo robu, ali sada nam je rečeno da ne isporučujemo robu”, također je osjetio pritisak početkom marta šef tvornice za preradu nakita u Yiwuu, koja se fokusira na spoljnotrgovinsko poslovanje. Od prošle do ove sedmice otkazano je 5% narudžbi, čak i ako nema otkazanih narudžbi, razmišljaju i o smanjenju skale ili odgađanju isporuke: „prije je uvijek bilo normalno. Od prošle sedmice bilo je naređenja iz Italije koja je iznenada rekla ne. postoje i narudžbe koje su prvobitno morale biti isporučene u aprilu, koje su morale biti isporučene dva mjeseca kasnije i ponovo primljene u junu.” Uticaj je postao stvarnost. Pitanje je kako se nositi s tim? Ranije, kada je strana potražnja bila osporena, bila je uobičajena praksa da se poveća stopa popusta na izvozne takse. Međutim, od globalne finansijske krize, stopa popusta na izvozni porez u Kini je višestruko povećana, a većina proizvoda je ostvarila potpuni poreski rabat, tako da je malo prostora za politiku.
Nedavno su Ministarstvo finansija i Državna uprava za poreze objavili da će stopa rabata izvozne takse biti povećana od 20. marta 2020. godine, a svi izvozni proizvodi koji nisu u potpunosti refundirani osim „dva visoka i jedan kapital“ biće vraćeni u puna. Bai Ming, zamjenik direktora i istraživač odjela za istraživanje međunarodnog tržišta Instituta za međunarodnu trgovinu i ekonomsku saradnju Ministarstva trgovine, rekao je za Caixin da povećanje stope rabata na izvozne takse nije dovoljno za rješavanje izvozne dileme. Pad rasta izvoza od januara do februara je posledica prekida proizvodnje domaćih preduzeća i poteškoća u ispunjavanju postojećih narudžbi; Sada je to zbog širenja prekomorske epidemije, ograničene logistike i transporta, obustave prekomorskog industrijskog lanca i naglog zaustavljanja potražnje. “Ne radi se o cijeni, najvažnija je potražnja”. Yu Chunhai, potpredsjednik i profesor ekonomske škole na Univerzitetu Renmin u Kini, rekao je za Caixin da uprkos naglom padu inostrane potražnje, osnovna potražnja i dalje postoji. Neka izvozna preduzeća sa narudžbinama suočavaju se sa logističkim poteškoćama u obnavljanju rada i proizvodnje i izlasku na strana tržišta.
Vlada hitno mora otvoriti posredne veze kao što je logistika. Na Izvršnom sastanku Državnog vijeća rečeno je da kineski međunarodni vazdušni teretni kapacitet treba dodatno poboljšati kako bi se osigurala nesmetana povezanost domaćih i stranih industrijskih lanaca. Istovremeno, potrebno je otvoriti više međunarodnih kargo letova i ubrzati razvoj međunarodnog logističkog ekspresnog sistema. Promovišite nesmetan međunarodni i domaći teretni transport i nastojite da obezbedite garanciju za lanac snabdevanja za preduzeća koja se vraćaju na posao i proizvodnju. Međutim, za razliku od domaće potražnje, koja se može podstaći domaćom politikom, izvoz uglavnom zavisi od eksterne tražnje. Neka spoljnotrgovinska preduzeća suočavaju se sa otkazivanjem narudžbi i nemaju posla za oporavak. Bai Ming je rekao da je trenutno najvažnije pomoći preduzećima, posebno nekim konkurentnim i dobrim preduzećima, da prežive i održe osnovno tržište spoljne trgovine. Ako se ova preduzeća za kratko vrijeme zatvore u velikom broju, cijena ponovnog ulaska Kine na međunarodno tržište bit će vrlo visoka kada se ublaži epidemijska situacija. “Važna stvar nije stabilizacija stope rasta vanjske trgovine, već stabilizacija osnovne uloge i funkcije vanjske trgovine na kinesku ekonomiju.” Yu Chunhai je naglasio da domaća politika ne može promijeniti trend smanjenja inostrane potražnje, a težnja za rastom izvoza nije ni realna ni neophodna.
Trenutno je najvažnije zadržati kanal snabdijevanja kineskog izvoza i zauzeti udio izvoza, što je važnije od poboljšanja rasta izvoza. „Sa rastućom potražnjom i kanalima, lako je povećati jačinu zvuka.“ On smatra da je, kao i druga preduzeća, ono što država treba da uradi jeste da spreči bankrot ovih izvoznih preduzeća jer kratkoročno nemaju narudžbine. Kroz smanjenje poreza i naknada i druge aranžmane politike, pomoći ćemo preduzećima da prebrode teška vremena dok se vanjska potražnja ne poboljša. Yu Chunhai je podsjetio da se u poređenju sa drugim zemljama izvoznicama, kineska proizvodnja prva oporavila i da je životna sredina sigurnija. Nakon što se epidemija oporavi, kineska preduzeća imaju priliku da preuzmu udio na međunarodnom tržištu. U budućnosti možemo predvidjeti i na vrijeme prilagoditi proizvodnju prema globalnom trendu epidemije.
Vrijeme objave: 16.12.2021